уторак, 30. април 2013.

Šta možete videti u Temišvaru - Timișoara travel tips...






 Moj putopis



U nedostatku vremena - u vidu nekoliko dana, za neko 'duže i dalje' putovanje, izbor je ove nedelje 'pao' na 
Temišvar. 
S obzirom na činjenicu da je udaljen  od Beograda samo 150km, i da se do njega  stiže za nešto više od dva sata, ideja da ga posetite i vratite se u istom danu je lako izvodljiva.

O Temišvaru bi se moglo tematski napraviti nekoliko postova na temu:
trgovi, fasade, Srbi u Temišvaru, socijalističke zgrade, mostovi, parkovi, secesija, crkve, multikulturalni kolaž itd.
Međutim, ja volim da sve to nekako smestim u jedan 'šareni' post, koji bi bio tzv. mali vodič ili 'podstrekač' vašeg odlaska, a u svakom slučaju priručnik za samostalnu posetu Temišvaru.
Rumuniju sam takoreći otkrila i srušila sve predrasude o toj zemlji pre nekoliko godina, dok sam živela u Vršcu, na granici sa Rumunijom. Tada sam prvi put i posetila Temišvar, Brašov, Bukurešt, Dvorce Peleš, Pelišor i Bran, Sinajsku goru i Manastir Snagov etc. i oduševila se ovom bajkolikom zemljom.

Ta putovanja su opisana u moja tri posta:

Ovo što upravo pišem biće moj četvrti post (putopis) iz Rumunije..


 Moja tročlana porodica se  u 'cvetno' nedeljno rano jutro, na putu za Temišvar, najpre  zaustavila u našem dragom Vršcu, tačnije u manastiru sv. Jovana Krstitelja u selu Mesić, gde smo prisustvovali liturgiji i potom nastavili naš put prema Rumuniji, prelazeći granični prelaz Vatin sa naše i Moravita,   sa rumunske strane.












 Usput smo uživali u razgledanju banatskih šarenih, ozelenelih polja, simpatičnih kućica, konja i krava koji su pasli okolo.

 Minimalno zadržavanje na granici, i ulazimo u Rumuniju. 
Arhitektura rumunskih sela potpuno ista kao i bilo gde u Banatu. 
I ovde se ponosne rode šepure na banderama, a meštani ispred svojih kuća sa klupica motre na 'novine' i prolaznike. Banatski duh ne zna za granice!
Vinjetu od 3 EURA , možete kupiti malo ispred granice sa desne strane na kiosku ili tek na 43.kilometru od granice na Petrom pumpi, na izlazu iz mesta Sag.








Nakon više od sat vremena vožnje od graničnog prelaza ulazimo u Temišvar, tačnije u industrijsku zonu, sa velikim halama, trgovinskim lancima, modernim zgradama,  a zatim po fasadama koje su sve više kitnjaste, starije, zlatnije i lepše znamo da sve više ulazimo u srce grada. Solidno je obeležen grad, a kao orijentir mogu poslužiti i visoke građevine.
Vidimo jedan od pet mostova na Begeju i znamo da smo u delu grada koji želimo da obilazimo.













Parkiramo se na obeleženom parking mestu u neposrednoj blizini Parka ruža i upravo odatle počinjemo naš obilazak.

 Temišvar, grad na Begeju, najveći je grad u Banatu, a sa svojih pola miliona stanovnika četvrti je po veličini grad u Rumuniji. Sedište je županije Tamiš.
Tamiš je nekad prolazio kroz grad ali je njegov tok regulacijom pomeren nekih 20-30 km južno od grada. 
Ostao je naziv grada, da podesća na tu reku, ali  ipak cela oblast se i dalje naziva  po Tamišu.
 Temišvar je izrazito multikulturalni grad u kome živi 29 etničkih grupa.

Naziv „mali Beč“  dobio je zbog velelepnih zdanja u secesionističkom stilu iz austrougarskog doba, širokim bulevarima, a njegov centar moglo bi se reći da podseća na neke delove Beča. 

Temišvar je prvi evropski grad koji je dobio električno osvetljenje a neke od zgrada projektovao je lično čuveni  Eiffell. U novijoj istoriji poznat je kao grad u kome je počeo ustanak koji je doveo do sloma režima diktatora Nikolaja Čaušeskua. 

Stare zgrade koje su odolele vremenu i promenile namenu, vode jedan drugi, moderan život, kroz restorane, banke, lepe prodavnice, ali nihove kitnjaste, uglavnom oronule fasade podsećaju na to koliko je to važan i lep grad nekada morao biti, a koliko je oblikovan pod jakim uticajem iz središta Austrougarske, 
Beča i Pešte.



 Centrom grada dominiraju tri glavna gradska trga- 
Trg pobede,Trg ujedinjenja i Trg slobode  (Piaţa Victoriei, Piaţa Unirii, i Piaţa Libertăţii). 
 Laganim hodom razgledanje svih ovih trgova sa ulaskom u muzeje i slikanjem prelepih zgrada uzeće vam oko dva sata.




 Mi smo prvo obišli Park ruža (Parcul Rozelor),  
zatim Park Pravde (Parcul Justiţiei), Park oko katedrale Mitropolitana i Centralni,  
a sem njih postoje još mnogi drugi parkovi npr. Park kraljice Marije, Botanički, Gradski, Dečji itd.
Park ruža, i Park Pravde su smešteni pored Begeja,  tako da možete ići i obalom reke, uživati u pogledu na mostiće Begeja, uživati u  bojama rastinja ili u ukusu hrane ili mirisu kafe u nekom od restorana i kafića oko reke.




















Zatim smo se uputili prema Catedrali Mitropolitana, 
pravoslavnoj crkvi, ili Sabornoj rumunskoj. 
Evidentno sagrađena  mimo kanona koji je zaslužan za tipičan izgled pravoslavnih crkava, ova bogomolja je svojim ornamentima predstavila svetu kako izgleda tradicionalna rumunska ornamentika. Crkva je bogato dekorisana i spolja i iznutra a kuriozitet je što se unutar nje nalaze čestice časnog krsta i mošti jednog od sveta tri jerarha.  Oko same crkve nalazi se park, a ispred nje pogled se pruža do zgrade Opere.











Prešavši  prometnu ulicu, naspram glavnog crkvenog ulaza,  zašli smo u samo jezgro starog grada.
Staro jezgro Temišvara je oblikovano tokom 17. i 18. veka.


Širok plato, pešačka zona, radnje, kafići, restorani, predivno cveće, cvetni sat, stotine golubova, nasmejana deca, klovnovi, fontane, statua 'Vučica sa Romulom i Remom', upečatljive fasade i zgrada Opere na samom kraju.. 
Pre revolucije 1989. godine ovo je bio Trg Opere, a nakon revolucije je promenjen naziv u 
 Trg Pobede (Piata Victorei)


















Simbol slobodarskog duha - golubovi na Trgu Pobede 
  simbol mira, slobode, prijateljstva, ljubavi





















Odatle spletom uličica dolazimo do Trga Slobode, gde se na postolju, okružen golubovima nalazi jedan od najlepših spomenika  Temišvara, a u pitanju je spomenik Sv. Jovanu Nepomuku. U  trenutku naše posete ovaj trg je bio mesto posete za slušaoce indijanske muzike. 











Naposletku, stižemo do Trga Ujedinjenja (Piata Unirii)
verovatno najvećeg i najlepšeg trga u Temišvaru. Poznat u prošlosti i pod nazivom „Glavni Trg“.
Piata Uniri je ime dobio po nekim pretpostavkama  jer se na tom trgu sreću pravoslavna  i katolička crkva sv. Đorđa,   a obe iz 18. veka i obe su vredne obilaska. 




Tri veka zaredom, trg je bio mesto religijskih manifestacija, vojnih parada i drugih političkih i kulturnih zbivanja. Krajeve trga su zauzele jedne od najznačajnijih gradskih institucija.
Stilovi zgrada sa trga su barok, klasicistički i stil 1900-tih, u talasima secesio, eklektičnom i istorijskom.
 Danas ovaj trg predstavlja najznačajniju rezervaciju barokne arhitekture u gradu.
 Najbitnije zgrade su dve katedrale, rimokatolička i pravoslavna, danas srpska, kao i Barokni Dvor i Spomenik Svete Trojice, sve u baroknom stilu – izuzev nekih elemenata pravoslavne crkve, koje pripadaju klasicističkom stilu. 
Kasnije su se pojavile i zgrade u drugim stilovima.










''Gaudijeva'' zgrada Temišvarska
Na svega dvadesetak metara od pravoslavne crkve nalazi se prelepa secesijska građevina koja će vas podsetiti na Gaudijevu casa Millu, poznata kao  Gaudijeva zgrada, a u pitanju je monumentalna građevina sagrađena 1908.–1909. u stilu Secesion. Arhitekti su bili Marsel Komor i Deso Jakab, i radili su u maniru čuvenog maestra iz Budimpešte, Odona Lehnera. U zgradi su bili smešteni Skontna Banka i stanovi za iznajmljivanje, a  poznata je  i po imenu vlasnika:
 „dom Štajner Mikša“ (ili Maks Štajner).
 Ističe se slikovitost fasade, sa talasastim oblicima, što odgovara poslednjoj, najnaprednijoj fazi Secesionističkog stila. Umetnički jezik je apstraktan, ekspresionistički. Nisu korišćeni elementi klasičnog stila.
Vrlo izražajni su keramički ukrasi koje je obojio Zolnaj (na polukružnoj zabati i sa brojnim manjim radovima u obliku cveća i srca), ukrasi koji podsećaju na katalonski stil arhitekte Antonija Gaudija, iako su gore navedeni arhitekti podvukli da im je nadahnuće bio „mađarski folklor“.
Motiv pčelinjaka (tipičan za banke u periodu Secesion) jasno je uočljiv na emajliranoj keramičkoj zabati, čak je i ugrađen u portal zgrade, iznad glavnog ulaza sa ulice Vasile Aleksandri.
Umetnički izraz zgrade je štampa onoga doba često hvalila, na primer ovako:
„najelegantnija zgrada u Temišvaru“, „bižuterija Temišvarske otmenosti“, itd.






  
Srpska zajednica u Temišvaru

Temišvar je najveći kulturno istorijski centar Srba u Rumuniji gde i danas živi veliki broj srpskog življa. U gradu se nalazi sedište Eparhije Temišvarske Srpske Pravoslavne crkve, kao i savez Srba u Rumuniji.


Čitav kvadrat između ulice Ungurjanu i Trga Ujedinjenja pripada srpskoj zajednici – to je bivši „rascijanski kvadrat“, to jest pravoslavni. Pravoslavna zajednica iz Temišvara, sačinjena od Rumuna i Srba, imala je zajedničke institucije za obe narodnosti sve do odvajanja 1865. godine.
Centralna zgrada tog rascijanskog kvadrata je Srpska Pravoslavna Katedrala, pod nadležnošću Srpskog Pravoslavnog Vikarijata iz Banata.Sagrađena je između 1744 i 1748. Tornjevi, koji datiraju iz 1760., obučeni u bakar, bili su uzdignuti na veću visinu 1791 – 1792. godine.
U kosturnici počivaju mošti sedmorice episkopa i dvadeset i jednog pravoslavnog ktitora.
Crkvena slava je Uzdizanje Presvete Bogorodice.

Prilikom jerarhijske podele između pravoslavnih Srba i Rumuna, crkva ostaje srpskoj zajednici.

Pored 'naše' crkve posmatrano sa trga, nalazi se sa leve strane Srpski Vikarijat, u fazi restauracije, a  sa desne strane je plava zgrada, Dom Pravoslavne Zajednice, koja u prizemlju ima prostorije sa raznim namenama, advokatske kancelarije i sl., ali ako prođete kroz kapiju i prolaz ući ćete u jedno dvorište gde se nalazi mala fontana i bista našeg velikog književnika  MIloša Crnjanskog.
Crnjanski je rođen u Mađarskoj, ali je odrastao u Temišvaru u patrijarhalno-rodoljubivoj sredini koja će mu kult Srbije i njene prošlosti usaditi u dušu kao najdražu relikviju. Miloš Crnjanski je osnovnu školu završio u srpskoj veroispovednoj školi kod učitelja Dušana Berića u Temišvaru. Maturirao je u temišvarskoj gimnaziji kod katoličkih fratara pijarista.









Gde ručati u Temišvaru?

Obilje italijanskih restorana, pekara, restorana brze hrane, Mekdonalds kod Opere,
u Tržnom centru Iulius Mall na poslednjem spratu veliki izbor restorana - od kineskih do rumunskih :)
a ako želite srpsku kuhinju
onda je tu restoran Karađorđe ,   fb strana
Str. Gheorghe Lazar 2, ulica koja izlazi na  Trg Ujedinjenja

Ispred Iuliusa postoje kiosci koji prodaju kurtoš kolače (kurtos kalacs), koje u drugim delovima Evrope zovu 
trdlo ili trdelnik u Češkoj, u Nemačko j- Baumkuchen, u Austriji - Prügelkrapfen, u Turskoj - Makara..
 Mogu biti sa orasima, cimetom, vanilom itd. Pa možete se lepo zasladiti, ako ih volite, a ako ih niste probali do sad, pravo je vreme da to učinite.



Šoping u Temišvaru?
Najveći tržni centar je Iulius Mall
str. Bulevardul Antenei,
ako idete iz centra, npr. sa Trga Ujedinjenja, gde je srpska pravoslavna crkva (žuta zgrada), pored nje plava, u blizini tog mesta, samo idite na desno ulicom koja će izaći na kružni tok,odatle samo nastaviti pravo još 10 minuta pešaka do Tržnog centra Iulius Mall.
Ako idete kolima, mnogi se odlučuju da kola ostave zbog bezbednosti upravo na parkingu tržnog centra, pa odatle dođu do centra taksijem ili peške, ali mi smo ostavili kola na obeleženom mestu za parking u gradu, i posle u tržnom centru i nikakvih problema nismo imali u vezi sa tim.
U tržnom centru, koji je baš prostran, od rumunskih do svetskih dizajnera, restorani na poslednjem spratu, hipermarket u prizemlju, ogromna igraonica za decu.
Cene su sigurno niže nego kod nas - od hrane do odeće. Ako je popust, onda je stvarno popust, a ne prodavanje magle.
Konkretno, mi nismo išli u Temišvar zbog šopinga i nismo nešto puno istraživali na tu temu. Ušli smo u 'proverene' radnje i kupili šta nam je trebalo  a onda se igrali u igraonici sa našim sinom.














Călătorie plăcută!
Have a nice trip!
Srećan put!